LIGA PRVAKA – Jugaši bez Benića u Beograd
Od 2. do 4. lipnja ili od četvrtka do subote, u glavnom gradu Srbije će se 8 momčadi boriti za naslov najboljeg na Starom kontinentu. Ukupno 58. sezona natjecanja poznatog danas kao Liga prvaka, a koje je davne 1963. začeto kao Kup prvaka Europe, približila se svome kraju. Liga prvaka ove godine, sa sudionicima završnog turnira, uistinu opravdava u punoj mjeri i epitet elitnog kontinentalnog klupskog natjecanja, ali i ime samog natjecanja. Naime, od 8 klubova koji su se plasirali u Beograd, čak su 7 državni prvaci u svojim nacionalnim ligama ove sezone. Onaj jedini koji to nije (Brescia) je odmah do, drugoplasirani sastav u Serie A.
Hrvatski predstavnik na Final 8 turniru, državni prvak Jug Adriatic osiguranje, otputovao je danas (srijeda) prijepodne za glavni grad Srbije. Nažalost, ne u najjačem izdanju. U momčadi nema reprezentativnog braniča sjajnog udarca, jednog od junaka zadnje finalne utakmice našeg prvenstva, Hrvoja Benića.
Benić je ozlijedio rame na jednom od zadnjih treninga, te mora obaviti i dodatne pretrage, snimanja. Tim će povodom otići i u Zagreb, tako da smo ostali bez njega. Za nas je to jasno veliki udarac i nedostatak jer se radi o igraču iz udarne postave, te sada imamo malo vremena za ‘presložiti se’
– rekao je prije odlaska iz Dubrovnika, trener jugaša Vjekoslav Kobešćak.
To je nedvojbeno velik udarac za prvaka Hrvatske i velik nedostatak uoči sutrašnje (četvrtak) utakmice četvrtfinala protiv mađarskog prvaka, Ferencvarosa. Nešto podrobnije o toj, kao i ostalim parovima četvrtzavršnice objavit ćemo sutra.
Za prvu najavu ovogodišnjeg završnog turnira Lige prvaka, donosimo nekoliko zanimljivosti iz povijesti, rekorda i statističkih podataka Kupa prvaka/Eurolige/Lige prvaka iz minulih gotovo šest desetljeća.
—
SVI PRVACI EUROPE
1963/64. Partizan Beograd
1964/65. Pro Recco Genova
1965/66. Partizan Beograd
1966/67. Partizan Beograd
1967/68. Mladost Zagreb
1968/69. Mladost Zagreb
1969/70. Mladost Zagreb
1970/71. Partizan Beograd
1971/72. Mladost Zagreb
1972/73. OSC Budimpeta
1973/74. MGU Moskva
1974/75. Partizan Beograd
1975/76. Partizan Beograd
1976/77. CSK Moskva
1977/78. Canottieri Napulj
1978/79. OSC Budimpeta
1979/80. Vasas Budimpeta
1980/81. Jug Dubrovnik
1981/82. Barcelona
1982/83. Spandau 04 Berlin
1983/84. Pro Recco Genova
1984/85. Vasas Budimpeta
1985/86. Spandau 04 Berlin
1986/87. Spandau 04 Berlin
1987/88. Pescara
1988/89. Spandau 04 Berlin
1989/90. Mladost Zagreb
1990/91. Mladost Zagreb
1991/92. Jadran Split
1992/93. Jadran Split
1993/94. Ujpest Torna Budimpešta
1994/95. Catalunya Barcelona
1995/96. Mladost Zagreb
1996/97. Posillipo Napulj
1997/98. Posillipo Napulj
1998/99. POŠK Split
1999/00. Bečej
2000/01. Jug Dubrovnik
2001/02. Olympiacos Atena
2002/03. Pro Recco Genova
2003/04. Honved Budimpeta
2004/05. Posillipo Napulj
2005/06. Jug Dubrovnik
2006/07. Pro Recco Genova
2007/08. Pro Recco Genova
2008/09. Primorac Kotor
2009/10. Pro Recco Genova
2010/11. Partizan Beograd
2011/12. Pro Recco Genova
2012/13. Crvena zvezda Beograd
2013/14. Barceloneta
2014/15. Pro Recco Genova
2015/16. Jug Dubrovnik
2016/17. Szolnok
2017/18. Olympiacos Atena
2018/19. Ferencvaros Budimpeta
2019/20. -ponitena sezona-
2020/21. – Pro Recco Genova
LJESTVICA PRVAKA (KLUBOVI)
9 – Pro Recco
7 – Mladost, Partizan
4 – Jug, Spandau 04
3 – Posillipo Napulj
2 – Jadran Split, OSC Budimpešta, Vasas, Olympiacos
1 – POŠK Split, MGU Moskva, CSKA Moskva, Canottieri Napulj, Barcelona, Pescara, Ujpest Torna Budimpešta, Catalunya Barcelona, Honved Budimpešta, Barceloneta, Szolnok, Ferencvaros Budimpešta, Primorac Kotor, Bečej, C. zvezda
—
LJESTVICA PRVAKA (DRŽAVE)
14 – Hrvatska, Italija
9 – Srbija
8 – Mađarska
4 – Njemačka
3 – Španjolska
2 – Grčka, Rusija
1 – Crna Gora
—
Budimpešta – grad s najviše različitih prvaka
Glavni mađarski grad ne bez razloga nazivamo najvaterpolskijim gradom u Europi. Upravo je Liga prvaka jedan od dokaza. Budimpešta je dala čak 5 različitih klubova koji su bili prvaci Europe – Vasas, Honved, Ujpest Torna, OSC i Ferencvaros.
Nakon Budimpešte slijedi glavni grad Katalonije Barcelona s 3 kluba na tronu – Barcelona, Barceloneta i Catalunya.
—
Ozren Bonačić u vrhu najtrofejnijih
Nije malen popis osoba koji su nekoliko puta osvajali naslov prvaka Europe. Po ovom je pitanju najtrofejniji Talijan Giuseppe Pino Porzio koji ima 7 naslova prvaka. Dvaput kao igrač, te pet puta u trenerskoj ulozi. Odmah iza njega je hrvatska legenda, Ozren Bonačić Bone sa 6 naslova
7 – Giuseppe Porzio (Posillipo 1997. i 1998. igrač; te Posillipo 2005. trener i Pro Recco 2007., 2008., 2010. i 2012. trener)
6 – Ozren Bonačić (Partizan 1964., te Mladost 1968., 1969., 1970. i 1972. igrač; odnosno Mladost 1996. trener).
6 – Đorđe Perišić (Partizan 1964., 1966., 1967., 1971., 1975. i 1976. sve kao igrač)
6 – Maurizio Felugo (Posillipo 2005. i 2007., 2008., 2010., 2012. i 2015. sve kao igrač)
—
Bez obrane 14 godina
U cijeloj povijesti ovog natjecanja, u ukupno samo 8 navrata je nekom klubu uspijevalo obraniti naslov prvaka Europe. Posljednji puta to se dogodilo prije 14 godina, odnosno 2008. Bilo je to na tada Final Fouru u Barceloni, po prolomu oblaka na otvorenom plivalištu na Montjuicu, kada je Pro Recco u finalu svladao baš naš Jug. Godinu dana ranije je Pro Recco (u Milanu) osvojio naslov, također svladavši Jug u finalu.
—
Kobešćak i Milanović prvaci kao igrač i kao trener
U Beogradu se ne sučeljavaju samo najbolji i neki od najtrofejnijih klubova Europe, već i jednako tako trofejni treneri. No, samo dvojica od njih su osvajali Kup/Ligu prvaka i kao igrač i kao trener.
Od onih koji će voditi svoje momčadi na bazenu “Vlaho Orlić”, najviše naslova prvaka Europe ima Igor Milanović (Novi Beograd), čak 5. Od toga je tri naslova osvojio kao igrač (Mladost 1990. i 1991.) i Catalunya (1995.), a dva kao trener (Partizan 2011. i Pro Recco 2015.).
Vjekoslav Kobešćak – 2 naslova – Mladost 1996. (igrač) i Jug 2016. (trener)
Elvis Fatović – 3 naslova – Jug 2001. i 2006. (igrač)
Sandro Sukno – 1 naslov – Pro Recco 2012. (igrač)
Zsolt Varga – 1 naslov – Ferencvaros 2019. (trener)
—
Prvi završni turnir igran je u Zagrebu
Prvi Kup prvaka Europe, sezona 1963./64. igran je turnirski, pa stoga taj turnir i možemo voditi kao završni. Kandidati za domaćinstvo su bili beogradski Partizan, Canottieri iz Napulja i Dinamo iz Moskve, a LEN je domaćinstvo dodijelilo Partizanu. Međutim, taj je turnir i krunidba prvog prvaka Europe bila u Zagrebu! U to doba Beograd nije imao natkriveno plivalište za razliku od Zagreba, malenog bazena, tzv. ‘kade’ u ondašnjoj Daničićevoj ulici.
Prvi baš klasični oblik završnog turnira, odigran je 1997. u napuljskom plivalištu Scandone, Final Four. U finalu je tada Posillipo svladao Mladost. Sljedeće je godine Final Four održan u Zagrebu, na otvorenom plivalištu uz Savu.
—
Tri hrvatska trenera na Final 8 Lige prvaka
Hrvatska ima jednu momčad na završnom turniru Lige prvaka, ali zato čak trojicu trenera. Podatak koji podosta govori o snazi i kvaliteti našeg vaterpola. Vjekoslav Kobešćak vodi dakako Jug Adriatic osiguranje, ali u Beogradu su i Elvis Fatović, trener španjolskog prvaka Barcelonete odnosno Sandro Sukno, strateg talijanskog prvaka i branitelja naslova prvaka Europe, Pro Recca.
—
Raspored Final 8 turnira
Četvrtak, 2. lipnja – četvrtfinala:
(14.30) Brescia – Waspo 98 Hannover (SK 1)
(16.30) Pro Recco – Barceloneta (SK 1)
(18.30) Marseille – Novi Beograd
(20.30) Ferencvaros – Jug Adriatic osiguranje (SK 2)
Petak, 3. lipnja:
(14.30) poraženi Brescia/Hannover – poraženi Marseille/Novi Beograd
(16.30) poraženi Pro Recco/Barceloneta – poraženi Ferencvaros/Jug Adriatic osiguranje
(18.30) pobjednik Brescia/Hannover – pobjednik Marseille/Novi Beograd, polufinale
(20.30) pobjednik Pro Recco/Barceloneta – pobjednik Ferencvaros/Jug Adriatic osiguranje, polufinale
Subota, 4. lipnja:
(12.00) utakmica za 7. mjesto
(14.00) utakmica za 5. mjesto
(17.00) utakmica za 3. mjesto
(19.30) finale
