VATERPOLSKE CRTICE (IX)
VATERPOLSKE CRTICE (IX)
Vaterpolo je uz nogomet najstariji olimpijski momčadski (ekipni) sport, u Hrvatskoj pak jedan od najtrofejnijih, ali to ni približno nisu jedine posebnosti, zanimljivosti našeg sporta. Cijeli je niz još manje znanih ili zaboravljenih detalja, epizoda iz povijesti vaterpola, koje mi na hvs.hr u rubrici “Vaterpolske crtice” s vremena na vrijeme nastojimo otrgnuti zaboravu ili, što je još češće, mnoge prvi put i upoznati s nekim detaljima iz povijesti vaterpola. Danas donosimo još neke…
—
Cijela momčad astmatičara na OI
Na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. cijela je vaterpolska reprezentacija SAD bolovala od astme. Tako je barem pisalo u službenim liječničkim kartonima svih američkih reprezentativaca, uz opasku kako je astma izazvana treninzima! Inače, momčad SAD je na tim Igrama osvojila srebrnu medalju, iza tadašnje Jugoslavije.
Čak 8 isključenja u 38 sekundi
Na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972., u utakmici Mađarska – Italija bilježimo raritetan podatak. U samo 38 sekundi su suci isključili čak 8 igrača. Nije se radilo o nekom masovnoj tučnjavi u vodi, kada u silnoj gužvi znaju ‘poletjeti’ šake, pa se onda zna dosuditi veći broj isključenja. No, to kada se i dogodi, zbiva se u jednom trenutku ili službeno jednoj sekundi. Ovdje se ipak radilo o određenom protoku vremena, malo dužem od pola minute.
Brzina lopte u vaterpolskom šutu
Australski tenisač Samul Groth vlasnik je najbržeg servisa u povijesti tenisa. On je u južnokorejskom Busanu 2012. godine jednom servirao lopticu koja je letjela brzinom 263 km na sat. Vrlo blizu je i Amerikanac John Isner (253 km na sat), ali i naš Ivo Karlović (251 km na sat). U nogometu je Brazilac Heberson (Sporting Lisabon) šutnuo loptu iz slobodnog udarca 211 km na sat. U hokeju na ledu, Rus Rjazancev je ‘odapeo’ pak koji je dosegao brzinu od 184 km na sat. No, značajno veće brzine se mogu dosegnuti u skvošu (iznad 280 km na sat), u golfu (iznad 300 km na sat), a u badmintonu je Kinezu Fu Haifengu godine 2005. izmjerena brzina udarca od nevjerojatna 493 km na sat. No, ono što je karakteristično svim ovim sportovima je da se pak, lopta ili loptica, udara nekom polugom (reket ili palica), ili u nogometnom slučaju nogom gdje su mišići ipak puno snažniji, kao i da je lopta/pak (izuzev nogometne lopte) načelno malene dimenzije, pa brže leti. I ključno, sve na tvrdoj, čvrstoj podlozi.
U vaterpolu, neki igrači mogu ‘odapeti’ loptu brzinom do 100, pa čak i iznad 100 km na sat . Od hrvatskih je vaterpolista po silini udarca, brzini lopte jedan od najpoznatijih bio svakako Dubravko Šimenc. Njemu su jednom u Italiji izmjerili šut brzine 115 km na sat! Uz naglasak – riječ je o lopti velike dimenzije, radi se o šutu rukom bez ikakve poluge, a sve to u vodi gdje jasno noge nemaju nikakav čvrsti oslonac.
Vaterpolist prepliva 2,5 km tijekom utakmice
Podatak o broju metara koji vaterpolist prepliva tijekom jedne utakmice značajno varira o rangu natjecanja, kvaliteti ili značaju utakmice, snazi suparnika itd. Međutim, postoje znanstveni izračuni i po ovom pitanju koji govore da vrhunski igrač u utakmici najsnažnijeg intenziteta prepliva tijekom susreta i do 2.500 metara, te potroši oko 600 kalorija.
