OLIMPIJSKO ODBROJAVANJE
Ovog ćemo još tjedna u “Olimpijskom odbrojavanju” obraditi 4 olimpijska vaterpolska turnira, da bi se kasnije posvetili svakog tjedna pod dvama Igrama. Razlog je u tomu što se od sredine ’30-tih godina prošlog stoljeća vaterpolo počeo sve više širiti, poprimati obrise današnjeg planetarnog zastupljenog sporta, te je svaki novo olimpijski turnir donosio sve veće priče.
ANTWERPEN 1920.
Prve Igre nakon Velikog rata
Belgijska luka Antwerpen ugostila je u ljeto 1920. prve Igre modernog doba nakon Velikog rata. Tako se tada u Europi i diljem svijeta nazivao oružani sukob, Veliki rat koji je odnio čak četiri velika carstva (Njemačko, Austro-ugarsko, Otomansko i Rusko), nanio silnu patnju, smrt. Nikomu tada nije palo na pamet da je to uvertira nečem još užasnijem 20-ak godina kasnije, pa se stoga u to doba nije ni govorilo u Prvom svjetskom ratu.
Igre u Antwerpenu su međutim bile prve u koje se ozbiljno uplela politika, što je danas jako malo znano i uglavnom se ni ne spominje. U Antwerpenu 1920. je primjerice bio zabranjen nastup sportašima iz Njemačke, Austrije, Mađarske i Turske. Te su države okrivljene za izazivanje Velikog rata. Ujedno, to su bile prve Igre koje su se djelomice održavale u dvije države. Neka jedriličarska natjecanja su se zbivala u Nizozemskoj, u Amsterdamu.
No, posvetimo se mi našem sportu…
– Antwerpen 1920. je za vaterpolo relativno bitan jer se prvi put pojavio vrlo velik broj sudionika. Čak 12 država, kao i danas! U biti, prijavilo se ih se i više, no Kanada i Australija su povukle svoje sudjelovanje u zadnji trenutak.
– Prvi put su se na olimpijskom turniru pojavile vaterpolske reprezentacije Brazila, Čehoslovačke, Grčke, ali i nekih kasnijih velesila poput Italije i Španjolske
– Turnir je trajao tjedan dana što će ostati praksa do kraja 20. stoljeća, zaključno s OI u Atlanti 1996.
– Zlato je ponovo, treći put uzastopno osvojila Velika Britanija i dakako s našim Hrvatom iz Walesa, Paulom Radmilovicem kao središnjom figurom. Belgija je osvojila srebro, dok je bronca otišla u Švedsku.
– Najmlađi vaterpolist na turnir bio je Španjolac Alfonso Tusel (14).
—
PARIZ 1924.
Turnir na kojem se pojavio… Tarzan!
Glavni francuski grad postao je prvi grad na svijetu koji je dvaput udomaćio Igre (nakon 1900.). U tih skoro četvrt stoljeća razlike, puno se toga izmijenilo, a same su Igre postajale sve atraktivnije. Za ove su uostalom osim Pariza kandidirali i Los Angeles, Rim, Barcelona, Prag što već samo po sebi govori o laganom prestižu u dobivanju organizacije. Ujedno, to su bile posljednje Igre za života utemeljitelja modernog olimpizma Pierre de Coubertina. Upravo u Parizu 1924. su ustanovljeni neki standardi koji vrijede i danas. Primjerice – maratonska utrka je dugačka točno 42.195 metara; plivački bazeni su 50-metarski s prugama; ustanovljen je službeni olimpijski slogan “Citius, Altius, Fortius” koji će se upravo za koji mjesec u Tokiju malo produljiti, prvi je put podignuto i Olimpijsko selo. Bile su to i Igre na kojima je zasjao ‘leteći Finac’, Paavo Nurmi. A u vaterpolu…
– Turnir je još više narastao, te je od 13. do 20. srpnja 1924. nastupalo 13 reprezentacija. Trebala je nastupati i 14. momčad, Austrija, ali su odustali u zadnji trenutak.
– U Parizu 1924., ali i na prijašnjim turnirima, nisu sve reprezentacije imale jednak ukupan broj igrača. Maksimalan dopušten broj (11) imala je samo Belgija, dok su sve ostale momčadi imale ukupno između 7 i 9 igrača
– Bile su to Igre na kojima je vaterpolo prvi puta zaigrao odličan plivač, a kasnije najpoznatiji kao glumac koji je utjelovio lik Tarzana, Amerikanac Johnny Weissmuller. U plivanju je osvojio tri zlata, a u vaterpolu broncu.
– Natjecanje se odvijalo po tzv. Bergvalovom sustavu. U njemu su se primjerice igrale zasebno utakmice za srebro i posebno za broncu. Naime, nakon turnirskog dijela koji je iznjedrio pobjednika ili zlatnog, svi koji su izgubili od te momčadi su igrale zasebno doigravanje za srebro. Kada bi dobili drugoplasiranog, svi koji bi izgubili od srebrnog igrali bi doigravanje za broncu.
– Najstariji vaterpolist na turniru bio je Britanac Charles Smith (45 godina i 168 dana)!
– Na turniru su zaigrali Irska i Švicarska.
– Zlato je pripalo Francuskoj, Belgija je osvojila srebro, a SAD broncu.
—
AMSTERDAM 1928.
Debitantski nastup Malte i Luksemburga
Najveći nizozemski grad je dobio organizaciju Igara koje su se trebale održati 1916., no kako je u to doba bjesnio rat Europom, najbolji su se olimpijci pojavili na kanalima Amsterdama 12 godina kasnije. Na ovim Igrama je prvi put upaljen olimpijski plamen koji gori sve vrijeme trajanja natjecanja. Tradicija koja se očuvala do današnjih dana. Zanimljivo, za kraljevski dvor u Nizozemskoj ovo je bilo potpuno nerazumno natjecanje, pa se drugi put u povijesti (nakon St. Louisa 1904.) dogodilo da državni poglavar nije otvorio Igre. Tadašnja kraljica Wilhelmina bila je na odmoru u Norveškoj koji nije željela prekidati zbog natjecanja za koje je kraljevska obitelj držala kako je riječ o “svetkovini poganskih običaja”?! Onda je kraljica poslala svog muža. Princ Hendrik je otvorio OI 1928.
Bile su to Igre na koje se vratila Njemačka, standardizirana je dužina atletske staze (400 metara); bile su to i prve Igre koje su nosile i dodatan naziv, Ljetne olimpijske igre, ali i prve na kojima se kao sponzor pojavila… Coca Cola!
– Vaterpolo se igrao od 4. do 11. kolovoza na Zwemstadionu ili u prijevodu Plivačkom stadionu. Riječ je dakako o bazenu u kojem su se odvijala i natjecanja u plivanju, te skokovima u vodu.
– U Amsterdamu su igrale i momčadi poput Malte, Argentine, pa čak i Luksemburga!
– najstariji sudionik vaterpolskog turnira sada je naš Velšanin dubrovačkog podrijetla, Paul Radmilovic. Zadnjeg dana natjecanja imao je, 42 godine i 152 dana.
– Zlatnu je medalju osvojila reprezentacija Njemačke, ispred srebrne Mađarske odnosno brončane Francuske.
—
LOS ANGELES 1932.
Prvi sudac u vodi
Amerikanci su ove Igre čeznutljivo očekivali, odnosno upinjali iz svih sila ne bi li ih dobili puno ranije, 1924. ili barem 1928. Sada su dočekali svoju priliku. Unatoč tomu što je natjecanje organizirano usred najveće dotadašnje svjetske gospodarske krize, zbog koje velik broj država nije ni mogao poslati svoje sportaše, a u konačnici i samo je američko gospodarstvo stenjalo, ove su Igre bile prve u povijesti profitabilne! Ostvarena je zarada od 1 milijun dolara. Danas to zvuči smiješno malo, ali valja znati da milijun dolara danas nema istu vrijednost kao i prije 90 godina. Osim toga, sve kasnije Igre će poslovati s minusom, odnosno sve do… ha, opet Los Angelesa, 1984.
Za ove je Igre izgrađen velebni, i danas znani stadion Coliseum, korišten i za OI 1984. U LA 1932. prvi je put upotrijebljeno na ljetnim Igrama pobjedničko postolje. Zbog pogreške sudaca i brojača krugova, natjecatelji na 3.000 metara su otrčali jedan krug više (!?) ili 3.460 metara.
– Broj sudionika opet je teško pao, baš kao negdje na samim počecima olimpizma. Na turniru u Kaliforniji pojavilo se samo 5 reprezentacija, uključujući SAD. Razlog je svjetska gospodarska kriza, te uz sve silna udaljenost Kalifornije od Europe.
– U konačnici se ispostavilo da je samo jedna reprezentacija koja je sudjelovala na vaterpolskom turniru u Los Angelesu, ostala bez medalje. Bili su to Japanci koji su osvojili četvrto mjesto. Peta je nacija bila Brazil, ali oni su bili diskvalificirani.
– Pitanje diskvalifikacije Brazila zaslužuje samo koju riječ pojašnjenja više. Naime, prvog dana natjecanja, ali već u 2. kolu, Njemačka je pobijedila Brazil 7:3. Temperamente Brazilce koji su prethodno izgubili i od SAD (6:1), silno je razljutio sudac jer su njega okrivili za poraz. Brazilski su vaterpolisti fizički napali suca, potom ga i bacili u bazen, a MOO je zatim Brazilce izbacio s Olimpijskih igara.
– Olimpijski pobjednici u Kaliforniji postali su ponovo Mađari. Srebro je pripalo Njemačkoj, a bronca je oko vrata ostala domaćinima, Amerikancima.
