EP 2024. – Upoznaj timove grupe C (divizija 2)
SRBIJA
Još jedna europska i svjetska vaterpolska velesila. Baš kao i u slučaju Hrvatske i Crne Gore, srpski su vaterpolisti dali svoj doprinos u velikim pobjedama i osvajanjima trofeja momčadi pod imenom SFR Jugoslavija, do 1991. i raspada te države. Tu valja izdvojiti 3 olimpijska zlata (Ciudad de Mexico 1968., Los Angles 1984. i Seoul 1988.), kao i dva naslova svjetskog prvaka (Madrid 1986. i Perth 1991.) Upravo je zlato sa Svjetskog prvenstva u Australiji, bila i posljednja medalja koju su pod imenom Jugoslavija zajednički osvojili srpski, hrvatski i crnogorski vaterpolisti. Naslov prvaka Europe u Ateni 1991. već je osvojen bez hrvatskih igrača.
Raspad Jugoslavije nije značio i kraj vaterpolskih uspjeha na tim područjima, pa tako niti u Srbiji. U 21. stoljeću Srbija je nanizala čak 26 zlatnih medalja! Na europskim prvenstvima se Srbija (tada još pod imenom Savezna Republika Jugoslavija) prvi put pojavila u Sevilli 1997. Na ovim su natjecanjima osvojili čak 7 naslova prvaka (Budimpešta 2001., Kranj 2003., Beograd 2006., Eindhoven 2012., Budimpešta 2014., Beograd 2016. i Barcelona 2018.).
Srbija je osvajala europsko srebro dvaput (Sevilla 1997. i Malaga 2008.), dok su broncu oko vrata objesili jednom (Zagreb 2010.). Od 1997. godine Srbija nije na EP osvajala medalju samo triput – Firenca 1999., Budimpešta 2020. i Split 2022.
Na svjetskim prvenstvima su bili 4 puta najbolji (Montreal 2005., pod imenom Srbija i Crna Gora, zatim Rim 2009., Barcelona 2013. i Kazanj 2015.). Srebro su osvajali u 2 navrata (Fukuoka 2001. pod imenom Savezna Republika Jugoslavija i Šangaj 2011.), te broncu 3 puta (Perth 1998. pod imenom SR Jugoslavija, Barcelona 2003. kao Srbija i Crna Gora, te u Budimpešti 2017.).
Najveće su uspjehe postigli na olimpijskim igrama s kojih osobito svijetle 2 zlata (Rio de Janeiro 2016. i Tokio 2020.), a uz njih srebro (Atena 2004.), te 2 bronce (Sydney 2000. i Peking 2008.).
GERMANY
Njemačka je pionir europskih prvenstava u vaterpolu. Naime, na 1. Europskom prvenstvu 1926. u Budimpešti, nastupale su samo 4 reprezentacije. Jedna od te četiri je bila i Njemačka, zajedno s Mađarskom, Belgijom i Švedskom. Vrlo je malo europskih prvenstava na kojima nije bilo Nijemaca, primjerice 1927., 1947., 1950. i 1962. godine.
S tako dugačkom povijesti nastupa, dosta je logično da imaju i medalje, posebno zato što je ‘80-ih godina prošlog stoljeća, tadašnja Zapadna Njemačka bila najjača europska sila. U tom su razdoblju bili dvaput prvaci Europe. Prvi put u Hrvatskoj, u Splitu 1981., a drugi put 1989. u svom tada glavnom gradu, Bonnu. Ne zaboravimo ni broncu 1985. u Sofiji. Tada je jezgru njemačke reprezentacije predstavljao berlinski klub Spandau 04, koji je u tom desetljeću osvojio 4 čak naslova klupskog prvaka Europe. No, nisu to sve medalje njemačkih vaterpolista s europskih prvenstava. Njemačka ima i 4 srebrne medalje (Pariz 1931., Magdeburg 1934., London 1938., ali i Utrecht 1966. i to momčad DDR ili Istočne Njemačke). Tu su još i dvije bronce (Budimpešta 1926. i Beč 1995.). Njemački trofejni uspjesi u vaterpolu su podosta povezani s Hrvatskom. Naveli smo da su prvi naslov prvaka Europe osvojili 1981. u Splitu, a posljednja medalja na EP bila je bronca 1995. u glavnom gradu Austrije Beču, i to kada su za medalju pobijedili baš Hrvatsku!
Nijemci se mogu pohvaliti i olimpijskim medaljama. Zlato su osvojili 1928. u Amsterdamu, srebro u Los Angelesu 1932. i Berlinu 1936., ali i jednu broncu, u Los Angelesu 1984.
Na svjetskim prvenstvima imaju jednu medalju. Naravno, uspjela je to učiniti ‘zlatna generacija’ njemačkih vaterpolista iz ‘80-ih godina. Ta je reprezentacija osvojila broncu Guayaquilu 1982.
Posljednju medalju Njemačka je u vaterpolu osvojila prije 19 godina, bronca u Svjetskoj ligi 2005. u Beogradu. Njemački se vaterpolo polako vraća na najvišu europsku scenu i sa svoja dva najuspješnija kluba, Spandau 04 i Waspo 98 Hannover.
IZRAEL
Izraelska reprezentacija je trebala biti domaćin Europskog prvenstva 2024. u Netanyi. Nažalost, zbog dobro znanih okolnosti rata, Izrael nije u mogućnosti ugostiti najbolje muške i ženske reprezentacije Europe.
Za razliku od ženske reprezentacije Izraela, muškim predstavnicima ove zemlje, Europsko prvenstvo u Dubrovniku i Zagrebu bit će tek drugi nastup na ovakvim natjecanjima. Debitirali su na europskoj sceni u Splitu 2022. Dakle, oba dosadašnja nastupa Izraela u muškom vaterpolu su vezana isključivo uz Hrvatsku!
Zanimljivo je međutim da Izrael ima više nastupa na svjetskim, nego na europskim prvenstvima. Na natjecanjima najboljih na svijetu, Izraelci su nastupali čak triput. Na prvom Svjetskom prvenstvo u Beogradu 1973. zauzeli su 16. mjesto. Isti plasman su imali i na Prvenstvu u Zapadnom Berlinu 1978., dok su na turniru u Madridu 1986. bili jedno mjesto bolje plasirani.
Izrael posljednjih godina posvećuje veliku pozornost vaterpolu, ulaže se u taj sport, infrastrukturu, klubove, rad s mladima. Najviše uspjeha zasad imaju sa ženskom reprezentacijom koja je značajno napredovala u posljednjih 10 godina, te izraelske vaterpolistice pripadaju krugu najboljih 8 u Europi.
Njihovi muški kolege su još malo dalje od toga, ali zamjetna je volja, želja i velika uložena energija. Izraelski vaterpolisti su načelno već dolaskom na europska prvenstva u Splitu 2022., kao i sada u Dubrovniku i Zagrebu, ostvarili cilj. Oni su još uvijek u procesu učenja i stjecanja iskustva. Nastave li s ovako upornim radom kao dosad, rezultat neće izostati.
MALTA
Prelijepa otočna mediteranska zemlja, u svijetu vaterpola poznata po Ljetnoj ligi. No, što se tiče reprezentacije, ne mogu se baš pohvaliti osobitim uspjesima.
Turnir u Dubrovniku i Zagrebu će im biti ukupno peti nastup na europskim prvenstvima. Prethodno EP, upravo u Hrvatskoj (Split 2022.), ostat će u posebnom sjećanju za malteški vaterpolo. Štoviše ušlo je u njihovu vaterpolsku povijest.
Naime, u Spaladium Areni, Malta je postigla svoju prvu (zasad i jedinu) pobjedu na europskim prvenstvima u 32 minute. Nakon ukupno točno 20 utakmica, Malta je u Splitu uspjela pobijediti Sloveniju 13:9. Radi potpune točnosti, Malta je imala i ranije jednu pobjedu, ali je ona ostvarena izvođenjem peteraca. Bilo je to u Beogradu 2016. kada je Malta svladala Tursku u borbi za 15. mjesto u Europi. Nakon 32 minute je bilo 10:10.
Malta je čak dvaput sudjelovala na Olimpijskim igrama! Godine 1928. u Amsterdamu kada su pobijedili Luksemburg 3:1, pa izgubili od Francuske u četvrtfinalu (16:0). Drugi su se put pojavili na Igrama u Berlinu 1936., te su izgubili sve tri utakmice.
