U subotu počinje 30. Prvenstvo Hrvatske
Vaterpolo, a poglavito hrvatski vaterpolo, iskazao se ove specifične pandemijske godine kao vrlo snažan, otporan i mnogim nedaćama unatoč, prilagodljiv sport. Dok je praktički cijela sportska Europa stala, vaterpolska je Hrvatska među iznimno rijetkima u Europi uspjela privesti bez ikakvih problema svoje prvenstveno natjecanje kraju. Bilo je to krajem srpnja. Nešto ranije je odigrana i završnica regionalnog nadmetanja. Tijekom ljeta se pripremala seniorska vrsta (kao i mnogi drugi uzrasti i kategorije hrvatske reprezentacije), čak i odigrala jednu međudržavnu utakmicu. U srpnju, kolovozu i rujnu odigrana su prvenstvena i nacionalna kup nadmetanja u gotovo svim mlađim uzrastima djevojaka i mladića, uz rekordan odziv klubova. Pojednostavljeno, bazeni diljem Lijepe Naše niti jednog trenutka niti su bili prazni, niti su mirovali. Sada smo pak pred novim, pa i najvećim klupskim uzbuđenjima u nas.
U subotu, 3. listopada počinje novo, 30. po redu seniorsko Prvenstvo Hrvatske, sezona 2020./21. Ponešto različitije od prijašnjih utoliko što temeljni dio natjecanja ne čini Regionalna liga, već ćemo od predstojeće subote, pa do 29. svibnja 2021. kao mogućeg, predviđenog krajnjeg datuma lige uživati u uzbuđenjima, neizvjesnostima i čarolijama koje su nam pripremili stožeri 11 momčadi.
Liga dakle ma neparan broj klubova što podrazumijeva da je u svakom kolu jedna momčad slobodna. Što se tiče sustava i on je donekle izmijenjen. Igrat će se u prvom dijelu jednokružno (11 kola), nakon čega se Liga dijeli na ‘gornji dom’ ili šest prvoplasiranih i ‘donji dom’ odnosno preostalih pet sastava. Momčadi u drugi dio Prvenstva (počinje 27. veljače 2021.) prenose SVE bodove i gol-razliku iz prvog dijela, a domaćinstva utakmica u ovom dijelu se temelje u odnosu na prvi dio. Pojednostavljeno, onaj tko je u prvom dijelu bio domaćin suparniku s kojim se susreće i u drugom dijelu, sada će biti gost. Po okončanju drugog dijela ili ukupno nakon 16. kola, osam najbolje plasiranih momčadi tvorit će parove četvrtfinala. Klubovi od 9. do 11. mjesta odigrat će još jednom jednokružno između sebe.
U odnosu na prijašnju sezonu, izmijenjen je redoslijed domaćinstva u finalnim utakmicama. Dosad je postojalo pravilo da finalist svaku drugu utakmicu igra kod kuće. Sada je propisan tzv. sustav 2+2+1 odnosno, prve dvije finalne utakmice se igraju u jednom bazenu, druge dvije u drugom, a moguća peta ponovo u prvom bazenu ili terenu bolje plasiranog prije doigravanja.
U posljednja 4 državna prvenstva finalisti su bili isti – Jug i Mladost. Ujedno, ako ćemo dalje statistički, to su momčadi koje i inače najčešće igraju finala. Dubrovčani su dosad bili ukupno u 23 finala, a Zagrepčani u 22 finala. To su i jedine momčadi s dvoznamenkastim brojem naslova prvaka Hrvatske (Jug 16 – Mladost 10). Nije tajna da su ova dva kluba ujedno i najveći favoriti i u ovom, jubilarnom prvenstvu. Oba su kluba u ljetnom prijelaznom roku najmanje mijenjala, oba su dovela i značajna pojačanja. Jugaši Alexa Oberta iz Hydraikosa, a mladostaši Andru Bušlju iz Pro Recca. Odmah do njih je lani trećeplasirani Jadran koji je puno više mijenjao, ali fizionomiju disciplinirane igre nije izgubio. Solaris i Primorje EB su pokazali solidan napredak u prošlom prvenstvu, a ono obećava i u novom. Mornar BS se uzda uvelike i u svoje juniore, osvajače dvostruke krune. Medvešćak, POŠK, Zadar 1952, Galeb MR i povratnik među prvoligaše KPK uglavnom su izjednačenog izgleda. Sve to daje nadu da ćemo sljedećih mjeseci gledati uzbudljiv, nerijetko neizvjestan, a čvrsto smo uvjereni i kvalitetan vaterpolo.
Neka jubilarna ‘utrka’ počne!
HRVATSKA PRVA LIGA U BROJKAMA
30 – Prvenstvo Hrvatske
16 – prvenstvenih kola
16 – naslova prvaka ima Jug
11 – klubova
10 – trofeja prvaka ima Mladost
8 – gradova ima vaterpolskog prvoligaša
2 – puta je prvak bilo Primorje
1 – naslov prvaka je osvojio POŠK
NAJSTARIJI JE COSMIN RADU
Uvjerljivo najstariji igrač u Prvenstvu Hrvatske je isti onaj kao i prošle sezone. Centar Mladosti Cosmin Radu će početkom studenoga navršiti 39 godina (rođen 1981.).
Iza Radua su po ovom pitanju – Boris Letica (Primorje EB, 1983.), Xavi Garcia (Jug AO, 1984.), Anđelo Šetka (Jadran, 1985.), Srđan Antonijević (Galeb MR, 1985.), Mihovil Marinović (Galeb MR, 1985.), Bojan Matutinović (KPK, 1985.), Andro Bušlje (Mladost, 1986.), Paulo Obradović (Jug AO, 1986.), Josip Vrlić (Mladost, 1986.), Bojan Car (Primorje EB, 1986.), Marin Ban (KPK, 1986.)… Ono što nedvojbeno valja nadodati, najveći dio navedenih su ujedno stožerni i doista jedni od najboljih igrača u svojim momčadi. Možda je otrcana uzrečica o ‘vinu koje što je starije, tim je bolje’, ali u njoj sigurno ima i puno istine.
U SENIORSKOM PRVENSTVU I 15-GODIŠNJI TALENTI
Malo je teže pronaći najmlađeg igrača u ovom Prvenstvu Hrvatske, jednostavno zato što je konkurencija silno brojna, mnoge su momčadi bitno pomlađene, ali zamjetni su i poneki 15-godišnjaci u seniorskim sastavima. Ne bi se ondje pojavili da iza njih nema rada i talenta.
Neki od njih su – Franko Peruzović i Petar Vodopivec, obojica na dvojnoj registraciji u Galeb MR, a došli su ljetos iz splitskog Jadrana. Godine 2005. rođen je i Ante Jakaša, napadač POŠK-a. Godinu dana su stariji Toni Radan i Robert Stojanac, obojica iz Jadrana, Šime Mladinov iz Mornara BS, Josip Ledić iz Galeba MR, Maro Tiozzo iz POŠK-a, Toni Mozara iz KPK…
SAMO 6 STRANACA U HRVATSKOJ LIGI
Broj stranaca u Hrvatskom prvenstvu jedan je od manjih posljednjih godina. Jug Adriatic osiguranje ih ima najviše, trojicu – Grk Alexandros Papanastasiou, Rus Daniil Merkulov i Amerikanac Alex Obert). U Mladosti su dvojica – Rumunj Cosmin Radu i Rus Konstantin Harkov; te u Solarisu jedan – Rus Valerij Kovaljenko.
Podsjetimo, ljetos su četvorica stranaca otišli iz hrvatskih klubova – Amerikanac Alex Bowen i Srbin Miloš Ćuk iz Mladosti, Australac Nathan Power iz Jadrana, te Slovak Maroš Tkač iz Primorja EB.
NAJVEĆI POVRATAK U HRVATSKU LIGU – BUŠLJE
Bez puno razmišljanja, najveći dobitak za Prvenstvo Hrvatske u prijelaznom roku je dolazak u Mladost ili povratak u domovinu, Andre Bušlje. Riječ je o kapetanu hrvatske reprezentacije, igraču koji ima najviše medalja osvojenih s Barakudama (22), a koji je prošle sezone igrao u moćnom Pro Reccu.
NAJZVUČNIJI ODLAZAK IZ HRVATSKE LIGE – ĆUK
Odlični su igrači odlučili minulog ljeta karijeru nastaviti izvan Hrvatske. Od Hrvata prvo valja spomenuti reprezentativce Marka Macana i Luku Lozinu koji su iz Juga AO preselili u Waspo 98 Hannover odnosno Vouliagmeni. Isto vrijedi i za reprezentativne kandidate Ivana Krapića i Matu Anića koji su iz Jadrana otišli u Francusku, Noisy-le-Sec odnosno Reims, a ne zaboravimo ni jadranaša Ivana Domagoja Zovića koji je sada u berlinskom Spandau 04. Bilježimo još i odlaske Powera, Bowena, Kovačića, Vlahovića…, ali ipak najzvučnije ime je odlazak srpskog reprezentativca Miloša Ćuka iz Mladosti u sastav Novog Beograda.
