Točno 100 dana do Tokija
Računajući od ovog utorka, 13. travnja, točno nas još 100 dana dijeli od trenutka kada će na Olimpijskom stadionu u Tokiju biti upaljen olimpijski plamen i kada će započeti 32. Olimpijske igre. Igre koje već sada ulaze u povijest jer je riječ prvim olimpijskim igrama modernog doba koje će se održati na neparnu godinu, iako će službeno i dalje nositi oznaku Tokio 2020. Prve u povijesti Igre modernog doba koje su odgođene, godinu dana kasnije od prvotno zamišljenih datuma. U 20. stoljeću je bilo Igara koje se nisu nikada održale, koje su otkazane zbog svjetskih ratova, ali nikada niti jedne nisu bile odgođene. Nikada do pojave jednog nevidljivog, sićušnog, a opakog neprijatelja koji je jednako pogodio sav ljudski rod. Nikada do pojave jednog virusa koji je iz temelja promijenio naše živote, običaje, navike. Tako je izmijenio i olimpijske običaje, susrete najboljih sportašica i sporta planeta svake četiri godine.
Koliko god će Igre u Tokiju biti posve netipične, po mnogočemu drukčije od svih prijašnjih (nadamo se i svih kasnijih), sportska zajednica diljem svijeta je pozdravila odluku olimpijskih čelnika na vrhu s Međunarodnim olimpijskim odborom. Jednako kao što je jedina ispravna bila prošlogodišnja odluka o odgodi Igara jer zdravlje je najveće bogatstvo svakog pojedinca, tako je za pozdraviti i odluku o održavanju Igara ove godine. Ne stoga da bi se podijelile nove kolekcije medalja, postavili novi rekordi, već stoga što valja poslati cijelom planetu, čovječanstvu jasnu i izravnu poruku da život ide dalje, da se civilizacija ne predaje, a najbolje na svijetu takvu poruku mogu prenijeti upravo sport i sportaši.
Hrvatskih ukupno 4 zlata i 5 srebra
Olimpijske igre u Tokiju održat će se od 23. srpnja do 8. kolovoza 2021. Ono što je nama, u vaterpolskoj zajednici osobito važno, dakako da će na Igrama biti i hrvatska vaterpolska reprezentacija! U konačnici, upravo su vaterpolisti najpostojanija hrvatska olimpijska konstanta. Od osamostaljenja domovine, Hrvatske na vaterpolskom turniru pod 5 krugova nije bilo samo u Barceloni 1992. Iz razloga što su te Igre održane samo šest mjeseci nakon što je Hrvatska međunarodnopravno priznata, nakon što smo postali članica MOO-a. U tom trenutku su već bile odigrane kvalifikacije, ispunjena sva mjesta, pa su tako u Barceloni primjerice nastupali i vaterpolisti tadašnje Čehoslovačke. No, od Atlante 1996. Barakude su stalni sudionici olimpijskih igara. Pa, i ne baš samo sudionici… Hrvatska je snaga iskazana već u spomenutoj Atlanti s finalom i olimpijskim srebrom. Pod našim, hrvatskim stijegom vaterpolisti su dosad osvojili 1 zlatnu i 2 srebrne medalje. Makar, to nisu jedine hrvatske olimpijske medalje!
Ispravan izračun ukupno osvojenih olimpijskih medalja hrvatskih vaterpolista je bitno bolji – 4 zlatne i 5 srebrnih medalja! Naime, nikako ne valja smetnuti s uma da su hrvatski vaterpolisti pod zastavom druge države, ali čineći većinu i najznačajniji dio momčadi, osvajali i – zlato u Ciudad de Mexicu 1968., Los Angelesu 1984. i Seoulu 1988.; kao i tri srebra u Helsinkiju 1952., Melbourneu 1956. i Moskvi 1980.
Na ovo se nadovezala vaterpolska momčad Republike Hrvatske sa zlatom u Londonu 2012.; te srebrima u Atlanti 1996. i Rio de Janeiru 2016.
Barakude su zasad, u Tokiju jedini predstavnici nekog momčadskog sporta iz Hrvatske. Nadalje, Barakude se mogu pohvaliti i s podatkom da su na posljednje dvoje Igara igrali finale! Nedvojbeno je da će i u Tokiju biti jedni od glavnih kandidata za visok plasman.
Još 100 dana i… krećemo!
—
Olimpijska vaterpolska Hrvatska u brojkama
7 – Tokio će biti 7. uzastopne Igre na kojima nastupaju Barakude
19 – broj državnih reprezentacija s kojima je Hrvatska dosad igrala na OI
46 – ukupan broj dosad odigranih utakmica Barakuda na Igrama
29 – pobjeda je Hrvatska postigla na Igrama
1 – remi na OI (4:4 protiv SR Jugoslavije u Sydneyu 2000.)
16 – poraza smo ubilježili na dosadašnjim OI od osamostaljenja
402:317 – ukupna hrvatska gol-razlika na olimpijskim igrama
12:1 – najviša hrvatska pobjeda na OI (Egipat u Ateni 2004.)
Pojedinačni hrvatski vaterpolski rekordi na OI
– Miro Mihovilović – najbolji vratar OI u Berlinu 1936.
– Ivo Giovanelli – najmlađi vaterpolist (17) na OI u Berlinu 1936.
– Zdravko Ćiro Kovačić i Ivica Jobo Kurtini – u idealnoj postavi OI u Helsinkiju 1952.
– Zdravko Ćiro Kovačić – barjaktar na otvaranju OI u Helsinkiju 1952., ali i na zatvaranju OI u Melbourneu 1956.
– Lovro Radonić – na OI u Rimu 1960. igrao vaterpolo, ali i plivao na 200 leptir (prošao je kvalifikacije)
– Ivica Johan Cipci – najbolji strijelac OI u Melbourneu 1956.
– Zoran Janković – najbolji strijelac OI u Tokiju 1964. i prvi vaterpolist u povijesti OI koji je na jednoj utakmici postigao dvoznamenkasti broj golova (10), Jugoslavija – Japan 17:2 u Ciudad de Mexicu ’68.
– Karlo Stipanić – najbolji vratar OI u Ciudad de Mexicu 1968.
– Ivo Trumbić – najbolji igrač OI u Ciudad de Mexicu 1968.
– Milivoj Bebić – najbolji strijelac OI u Los Angelesu 1984.
– Perica Bukić – barjaktar na otvaranju OI u Atlanti 1996.
– Dubravko Šimenc – barjaktar na otvaranju OI u Ateni 2004.
– Josip Pavić – najbolji vratar OI u Londonu 2012 i barjaktar na otvaranju OI u Rio de Janeiru 2016.
