EP:Muškarci u utorak započinju vatromet vaterpola
EUROPSKO PRVENSTVO – Budimpešta, 12. – 26. siječnja 2020.
Muškarci u utorak započinju vatromet vaterpola
Dva dana nakon kolegica im, vaterpolisti će odnosno muškarci zapjeniti vodu u budimpeštanskoj Duna Areni. Utakmicama 1. kola počinje dakle i muški dio turnira na Europskom vaterpolskom prvenstvu. Borba za europski tron u svom 34. izdanju vraća se u grad iz kojeg je ovo natjecanje i poteklo, prije 94 godine. Budimpešta štoviše peti put već organizira nacionalno nadmetanje za najboljeg na Starom kontinentu, po čemu su apsolutni rekorderi. No, EP 2020. je doista bitno drukčije od prijašnjih u ovom gradu. Dodali bi i puno više, šire.
Naime, ovo siječanjsko prvenstvo je po sudu mnogih eminentnih vaterpolskih stručnjaka kvalitativno najizjednačenije dosad. Čak 7 reprezentacija se imaju pravo ne samo nadati, nego i ciljati medalju jer za takvo što imaju momčad, znanje, umijeće. Od toga 5 uvrštavamo i u najuži krug favorita za zlato.
To su Srbija s Filipovićem, Prlainovićem, Mandićem… koja brani naslov i koja štoviše uz Dunav traži i peti uzastopni naslov prvaka Europe što dosad primjerice nikome nije pošlo za rukama. Četiri puta uzastopno su prvaci bili još samo Mađari i to na prva četiri EP. Favorit je i domaćin Mađarska koja ima buket zvijezda poput De. Varge, Vamosa, Zalankija, Nagyja, a na tribinama svakako i ‘pomoć’ u vidu 5.300 navijača. Izdvajamo i Španjolsku, svjetskog doprvaka prošle godine, a godinu ranije i europskog doprvaka. Nakon više od desetljeća je Furija uspjela spojiti dvije godine s ‘velikom’ medaljom, a imaju pokriće u kvaliteti Perronea, Munarriza, Granadosa, Lopeza Pinede… Italiju se nikada ne može preskočiti, a najmanje ne onda kada su svjetski prvaci i kada su im vedete igrači poput Di Fulvija, Aicardija, Del Lunga… U krugu onih koji vrijede zlata dakako spadaju i Barakude sa zvijezdama poput Jokovića, Bušlje, Bijača, Garcije, Vrlića… Dva sastava koje možda, ‘iz prve’ n obećavaju zlato, ali mogu do jedne od preostale dvije stepenica postolja su Grčka (Vlachopoulos, Dervisis, Fountoulis) i Crna Gora (Ivović, Dr. Brguljan, Đ. Radović).
Dodatna draž budimpeštanskog turnira bez imalo dvojbe je i borba za mjesto na Olimpijskim igrama u Tokiju. U Duna Areni je karta samo jedna, a aspiranata jasno višestruko više. Igre u Japanu su već osigurale Italija, Španjolska i Srbija. Teorijski se dakle do Tokija može i bez medalje u Budimpešti (s osvojenim četvrtim mjestom), ali samo pod preduvjetom da su ispred baš tri spomenute momčadi. ‘Najelegantniji’ način za izboriti OI u Tokiju bio bi zapravo osvojiti europsko zlato.
S dva grandiozna uloga (olimpijska viza i europska medalja), te s koncentracijom baš svih najboljih momčadi, ali i pojedinaca našeg sporta u jednom bazenu, nalaže se samo jedan zaključak. U Budimpešti nas očekuju 2 tjedna ‘vaterpolskog vatrometa u vodi’.
——
Skupine i sustav natjecanja
SKUPINA A – Hrvatska, Crna Gora, Slovačka, Njemačka
SKUPINA B – Rusija, Rumunjska, Nizozemska, Srbija
SKUPINA C – Španjolska, Mađarska, Turska, Malta
SKUPINA D – Italija, Grčka, Francuska, Gruzija
Nema promjena u sustavu nadmetanja u Duna Areni ovog siječnja u odnosu na prijašnja europska prvenstva. Dakle, prvoplasirani iz svake skupine ide izravno u četvrtfinale, dok drugo i trećeplasirani sastav igra osminu finala. U tom stupnju natjecanja (osmina finala) parove će činiti ‘križanje skupina A i C odnosno B i D. Konkretno, parovi osmine završnice će biti 2A – 3C, 3A – 2C, baš kao i 2B – 3D odnosno 3B – 2D. Glede Barakuda, pobjednik A skupine će u četvrtfinalu čekati boljeg iz dvoboja 3B – D2, a to će pak biti Grčka ili Italija. Doduše, niti u slučaju osvajanja drugog mjesta u skupini, nakon osmine finala koje će Hrvatskoj u tom slučaju donijeti Maltu i Tursku, opet slijedi sraz s Italijom ili Grčkom. Ovisno koja će od ove dvije momčadi biti pobjednica skupine D.
—-
HRVATSKA MUŠKA REPREZENTACIJA NA EP BUDIMPEŠTA 2020.
VRATARI
1 – Marko Bijač, Pro Recco, 12. siječnja 1991. u Dubrovniku
13 – Ivan Marcelić, Mladost, 18. veljače 1994. u Zagrebu
CENTRI
4 – Luka Lončar, Jug AO, 26. lipnja 1987. u Zagrebu
10 – Josip Vrlić, Mladost, 25. travnja 1986. u Rijeci
BRANIČI
2 – Marko Macan, Jug AO, 26. travnja 1993. u Dubrovniku
8 – Andro Bušlje, Pro Recco, 4. siječnja 1986. u Dubrovniku
11 – Hrvoje Benić, Jug AO, 26. travnja 1992. u Dubrovniku
DESNA STRANA
5 – Maro Joković, Olympiacos, 1. listopada 1987. u Dubrovniku
12 – Xavi Garcia, Jug AO, 5. siječnja 1984. u Barceloni
9 – Lovre Miloš, Mladost, 5. travnja 1994. u Zagrebu
LIJEVA STRANA
3 – Loren Fatović, Jug AO, 16. studenoga 1996. u Dubrovniku
6 – Luka Bukić, Mladost, 30. travnja 1994. u Zagrebu
7 – Ante Vukičević, Marseille, 24. veljače 1993. u Zagrebu
STRUČNI STOŽER
Izbornik: Ivica Tucak
Pomoćni treneri: Mile Smodlaka, Sandro Sukno i Igor Pezelj
Kondicijski trener: Pero Kuterovac
Fizoterapeuti: Damir Luketić i Matea Radotović
Liječnik: dr. Boris Labar
—-
UTAKMICE HRVATSKIH VATERPOLISTA NA EP 2020. (skupina)
Utorak, 14. siječnja – 1. kolo
(14.30) Njemačka – Hrvatska (HTV 2)
Četvrtak, 16. siječnja – 2. kolo
(20.30) Crna Gora – Hrvatska (HTV 2)
Subota, 18. siječnja – 3. kolo
(16.00) Slovačka – Hrvatska (HTV 2)
SVE HRVATSKE UTAKMICE NA EUROPSKIM PRVENSTVIMA
1993. – SHEFFIELD (5. mjesto, izbornik pok. Duško Antunović)
Rusija 11:7, Italija 7:13, Ukrajina 13:8, Njemačka 10:8, Rumunjska 8:9, Nizozemska 15:6, Grčka 8:7
1995. – BEČ (4. mjesto, izbornik pok. Bruno Silić)
Austrija 26:2, Mađarska 5:11, Rusija 7:7, Ukrajina 14:8, Italija 8:8, Mađarska 8:11, Njemačka 10:11
1997. – SEVILLA (4. mjesto, izbornik pok. Bruno Silić)
Španjolska 8:7, Mađarska 7:7, Ukrajina 7:3, Nizozemska 9:3, Slovačka 9:3, Grčka 5:4, Jugoslavija 7:8, Rusija 7:8
1999. – FIRENCA (2. mjesto, izbornik Neven Kovačević)
Slovačka 9:7, Italija 7:6, Mađarska 6:7, Slovenija 9:4, Grčka 9:6, SR Jugoslavija 9:7, Grčka 7:7, Mađarska 12:15
2001. – BUDIMPEŠTA (4. mjesto, izbornik Neven Kovačević)
Slovačka 9:10, Francuska 12:3, Rusija 8:6, Grčka 7:7, Njemačka 5:5, Španjolska 7:6, SR Jugoslavija 6:8, Mađarska 9:12
2003. – KRANJ (2. mjesto, izbornik Zoran Roje)
Njemačka 12:11, Slovenija 9:4, Španjolska 3:6, Italija 6:3, Grčka 8:7, Slovačka 10:6, Mađarska 10:9, SiCG 8:9
2006. – BEOGRAD (7. mjesto, izbornik Ratko Rudić)
Italija 8:9, Mađarska 11:16, Grčka 10:10, Njemačka 9:9, Slovenija 19:8, Slovačka 12:6, Rusija 10:7, Njemačka 11:7
2008. – MALAGA (4. mjesto, izbornik Ratko Rudić)
Mađarska 9:10, Španjolska 11:7, Crna Gora 7:6, Slovačka 15:5, Grčka 10:10, Italija 7:6, Crna Gora 7:9, Mađarska 14:15
2010. – ZAGREB (1. mjesto, izbornik Ratko Rudić)
Crna Gora 9:11, Turska 16:3, Rumunjska 13:7, Španjolska 8:6, Italija 8:5, Srbija 10:9, Italija 7:3
2012. – EINDHOVEN (9. mjesto, izbornik Ratko Rudić)
Rumunjska 10:7, Crna Gora 10:8, Srbija 12:15, Njemačka 9:10, Španjolska 11:10, Rumunjska 15:16, Nizozemska 16:4
2014. – BUDIMPEŠTA (5. mjesto, izbornik Ivica Tucak)
Njemačka 10:5, Španjolska 8:8, Francuska 14:11, Srbija 8:8, Mađarska 6:7, Italija 7:8, Grčka 11:7
2016. – BEOGRAD (7. mjesto, izbornik Ivica Tucak)
Srbija 6:13, Francuska 20:5, Malta 22:2, Nizozemska 16:9, Mađarska 5:8, Italija 6:8, Rusija 13:5
2018. – BARCELONA (3. mjesto, izbornik Ivica Tucak)
Nizozemska 15:8
Turska 23:2, Grčka 11:7, Crna Gora 9:7, Srbija 7:9, Italija 10:8
Ukupno je Hrvatska odigrala na EP-ima 96 utakmica, ubilježila 57 pobjeda uz 10 remija i 29 poraza, te gol-razliku 961:728
—-
SVE HRVATSKE MEDALJE
OLIMPIJSKE IGRE – 3
Zlato – London 2012.
Srebro – Atlanta 1996.
Srebro – Rio de Janeiro 2016.
SVJETSKA PRVENSTVA – 7
Zlato – Melbourne 2007.
Zlato – Budimpešta 2017.
Srebro – Kazanj 2015.
Bronca – Rim 2009.
Bronca – Šangaj 2011.
Bronca – Barcelona 2013.
Bronca – Gwangju 2019.
EUROPSKA PRVENSTVA – 4
Zlato – Zagreb 2010.
Srebro – Firenca 1999.
Srebro – Kranj 2003.
Bronca – Barcelona 2018.
FINA KUP – 2
Srebro – Oradea 2010.
Bronca – Almati 2014.
SVJETSKA LIGA – 7
Zlato – Almati 2012.
Srebro – Podgorica 2009.
Srebro – Bergamo 2015.
Srebro – Beograd 2019.
Bronca – Niš 2010.
Bronca – Firenca 2011.
Bronca – Ruza 2017.
EUROPA KUP – 2
Zlato – Rijeka 2018.
Srebro – Zagreb 2019.
MEDITERANSKE IGRE 3
Zlato – Mersin 2013.
Srebro – Canet-en-Rousillon 1993.
Srebro – Bari 1997.
NAJTROFEJNIJE BARAKUDE
22 – ANDRO BUŠLJE
20 – MARO JOKOVIĆ
15 – Josip Pavić, Sandro Sukno, Ivan Buljubašić
14 – Anđelo Šetka
13 – MARKO BIJAČ, Damir Burić
12 – LUKA LONČAR
11 – Paulo Obradović, Petar Muslim
10 – Miho Bošković, Nikša Dobud
9 – Samir Barač, MARKO MACAN
8 – ANTE VUKIČEVIĆ, IVAN MARCELIĆ, XAVI GARCIA, Igor Hinić, Frano Karač
7 – LOREN FATOVIĆ
6 – LUKA BUKIĆ, Ivan Krapić
—–
SVA POSTOLJA NA EP VATERPOLISTA
BUDIMPEŠTA 1926.
1. Mađarska, 2. Švedska, 3. Njemačka
BOLOGNA 1927.
1. Mađarska, 2. Francuska, 3. Belgija
PARIZ 1931.
1. Mađarska, 2. Njemačka, 3. Austrija
LONDON 1934,
1. Mađarska, 2. Njemačka, 3. Nizozemska
MONTE CARLO 1947.
1. Italija, 2. Švedska, 3. Belgija
BEČ 1950.
1. Nizozemska, 2. Švedska, 3. Jugoslavija
TORINO 1954.
1. Mađarska, 2. Jugoslavija, 3. Italija
LEIPZIG 1962.
1. Mađarska, 2. Jugoslavija, 3. SSSR
UTRECHT 1966.
1. SSSR, 2. Njemačka DR, 3. Jugoslavija
BARCELONA 1970.
1. SSSR, 2. Mađarska, 3. Jugoslavija
BEČ 1974.
1. Mađarska, 2. SSSR, 3. Jugoslavija
JÖNKÖPING 1977.
1. Mađarska, 2. Jugoslavija, 3. Italija
SPLIT 1981.
1. SR Njemačka, 2. SSSR, 3. Mađarska .
RIM 1983.
1. SSSR, 2. Mađarska, 3. Španjolska
SOFIJA 1985.
1. SSSR, 2. Jugoslavija,, 3. SR Njemačka
STRASBOURG 1987.
1. SSSR, 2. Jugoslavija, 3. Italija
BONN 1989.
1. SR Njemačka, 2. Jugoslavija, 3. Italija
ATENA 1991.
1. Jugoslavija, 2. Španjolska, 3. SSSR
SHEFFIELD 1993.
1. Italija, 2. Mađarska, 3. Španjolska
BEČ 1995.
1. Italija, 2. Mađarska, 3. Njemačka
SEVILLA 1997.
1. Mađarska, 2. SR Jugoslavija, 3. Rusija
FIRENCA 1999.
1. Mađarska, 2. Hrvatska, 3. Italija
BUDIMPEŠTA 2001.
1. SR Jugoslavija, 2. Italija, 3. Mađarska
KRANJ 2003.
1. SiCG, 2. Hrvatska, 3. Mađarska
BEOGRAD 2006.
1. Srbija, 2. Mađarska, 3. Španjolska
MALAGA 2008.
1. Crna Gora, 2. Srbija, 3. Mađarska
ZAGREB 2010.
1. Hrvatska, 2. Italija, 3. Srbija
EINDHOVEN 2012.
1. Srbija, 2. Crna Gora, 3. Mađarska
BUDIMPEŠTA 2014.
1. Srbija, 2. Mađarska, 3. Italija
BEOGRAD 2016.
1. Srbija, 2. Crna Gora, 3. Mađarska
BARCELONA 2018.
1. Srbija, 2. Španjolska, 3. Hrvatska
—
Nacionalna uspješnost
1. Mađarska – 12 zlata, 6 srebra, 6 bronci
2. SSSR – 5 zlata, 2 srebra, 3 bronce
3. Srbija – 5 zlata, 1 srebro, 1 bronca
4. Italija – 3 zlata, 2 srebra, 6 bronci
5. SiCG – 2 zlata, 1 srebro
6. Zapadna Njemačka – 2 zlata, 1 bronca
7. SFR Jugoslavija – 1 zlato, 7 srebra, 4 bronce
8. Hrvatska – 1 zlato, 2 srebra, 1 bronca
9. Crna Gora – 1 zlato, 2 srebra
10. Nizozemska – 1 zlato, 1 bronca
11. Njemačka (prije 1945.) – 3 srebra, 1 bronca
12. Švedska – 3 bronce
13. Njemačka DR – 1 srebro
13. Francuska – 1 srebro
15. Belgija – 3 bronce
16. Njemačka (nakon ujedinjenja) – 1 bronca
16. Rusija – 1 bronca
16. Austrija – 1 bronca
