VATERPOLSKE CRTICE (V)
VATERPOLSKE CRTICE (V)
Hat-trick Mladosti
U 57 godina povijesti Kupa/Lige prvaka samo je jednom klubu uspjelo triput uzastopno osvojiti naslov pobjednika. Ta čast pripada zagrebačkoj Mladosti koja se uspinjala na tron tri godine zaredom odnosno u sezonama 1967./68., 1968./69. i 1969./70. Posljednji 12-13 godina europski je vaterpolo svake sezone imao drugog prvaka odnosno posljednji puta kada je neki klub uspio obraniti naslov iz prethodne sezone bilo je 2007./08. kada je Pro Recco ponovo osvojio naslov ili obranio prvo mjesto iz sezone 2006./07. Od godine 2013. do danas, u sedam godina je europski vaterpolo imao 7 različitih klubova na vrhu što dostatno govori o raznovrsnosti kvalitete.
Petorica Hrvata osvajali Ligi prvaka kao igrač i trener
Postoje pojedinci koji su osvajali naslov klupskog prvaka Europe u obje moguće uloge, kao igrač i kao trener. No, u tomu su stručnjaci upravo Hrvati. Čak petorica naših odličnika su osvajali Kup prvaka/Ligu prvaka u obje uloge.
Popis predvodi Ozren Bonačić koji je kao igrač bio 5 puta prvak Europe (4 s Mladosti 1968., 1969., 1970., 1971, te 1 s Partizanom 1964.), ali i još jednom kao trener (Mladost 1996.).
Pokojni Duško Antunović, prvi hrvatski izbornik bio je prvak Europe kao igrač 3 puta (1971., 1975. i 1976. s Partizanom), te 2 puta kao trener Mladosti (1990. i 1991.)
Ivo Trumbić, član Kuće slavnih u Fort Lauderdaleu bio je trostruki prvak Europe kao igrač Mladosti (1968., 1969. i 1970.), ali i još jednom kao trener talijanske Pescare (1988.)
Veselin Đuho, sportaš XX. stoljeća grada Dubrovnika ima dva naslova, oba s Jugom. Prvom kao igrač (1980./81.), potom i kao trener (2001.).
Vjekoslav Kobešćak, današnji trener Juga AO bio je prvi put prvak Europe kao igrač matičnog kluba, Mladosti (1996.), da bi točno dva desetljeća kasnije postao najboljim na kontinentu na klupi Juga (2016.)
Ostali pojedinci s naslovima prvaka Europe kao igrač i kao trener su – Igor Milanović (igrač Mladosti 1990. i 1991., te Catalunye 1995.), te kao trener Partizana (2011.) odnosno Pro Recca (2015.). Talijan Paolo De Crescenzo bio je prvak Europe igrajući za napuljski Canottieri (1978.), te trenirajući Posillipo (1997.) na prvom Final Fouru Lige prvaka odigranom u Napulju. Tu je i Marco Baldineti, novi trener Palerma koji je prvak Europe bio s Pro Reccom (igrač 1984. i trener 2003.). Ne zaboravimo ni Giuseppe Pina Porzia koji je pod kapicom Posillipa bio dvaput prvak Europe(1997. i 1998.), da bi potom kao trener to učinio još četiri puta (Posillipo 2005. i Pro Recco 2007., 2008., 2010. i 2012.)
Samo dvojica su kao igrač-trener osvajali Ligu prvaka
Postoje još dvije osobe koje su osvajali naslove prvaka Europe, ali u malo zanimljivoj ulozi koja teško da će se ikada više ponoviti. Boris Čukvas iz Herceg Novog, te Talijan Eraldo Pizzo su osvojili naslov klupskog prvaka Europe kao igrač-trener istodobno.
Čukvas je to učinio čak triput, s Partizanom (1964., 1966. i 1967.), a Pizzo jednom u Pro Reccu (1964./65.).
Svjetski rekord u visini pobjede
Najviša pobjeda u povijesti vaterpola, barem kada je riječ o službenim natjecanjima, ostvarena je nedavno. Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u južnokorejskom Gwangjuu, a za nju su zaslužne žene. Naime, u 1. kolu je Mađarska pobijedila Južnu Koreju 64:0! Na taj su način Mađarice nadvisile prijašnji rekord koji je držala reprezentacija bivše države.
Naime, 1985. na Univerzijadi u Kobeu, Jugoslavija je pobijedila Gvatemalu 62:0. Na toj je pak utakmici Milivoj Bebić, član Kuće slavnih postigao čak 28 golova.
